петак, 6. фебруар 2015.

*НЕШТО ЗА РЕЦИТАТОРСКУ СЕКЦИЈУ

*ВРСТЕ РЕЧИ - ПРИПРЕМЕ И МАТЕРИЈАЛИ







уторак, 3. фебруар 2015.

*Kako da pomognete svom detetu da nauči matematiku

Kako da pomognete svom detetu da nauči matematiku
matematika-
      Da biste pomogli detetu da nauči i zavoli matematiku, nije neophodno da imate vrhunska znanja iz ove oblasti. Samo pročitajte neke od ovih saveta, kako biste dobili zanimljive ideje i krenuli sa podučavanjem.
     Šta je potrebno da biste pomogli svom detetu da nauči matematiku, da savlada gradivo bez problema, da ima dobre ocene, a usput zavoli ovaj predmet? Možda mislite da je važno da ste i sami vrsni matematičar, da imate zavidan nivo znanja iz aritmetike i geometrije? Ili, pak, da dobro baratate računskim operacijama?
     Ne. Verovali ili ne, nije vam potrebno ništa od toga.
     Zapravo, roditelji su često najbolji učitelji svojoj deci. Bolji od raznih nastavnika koje angažuju sa strane.
     Zašto?
     Oni najbolje poznaju svog mališana, a kada treba nečemu da ga nauče, pristupaju tom zadatku sa mnogo strpljenja, pažnje i ljubavi. Idu korak po korak, objašnjavaju sve na jednostavan način, lak za razumevanje. Svaku lekciju se trude da ispričaju koristeći veseo pristup, žele da pronađu sistem i ritam koji odgovara detetu. U tome je upravo i poenta svakog uspešnog podučavanja.
      Iako će mnogima delovati neverovatno, pokaže se da su roditelji, gotovo uvek, mnogo bolji matematičari nego što za sebe misle da jesu. Svaki dan, kroz glavu nam prolaze matematičke operacije, bilo da je potrebno da izračunamo koliko nam je vremena potrebno da stignemo do nekog odredišta ili da nešto uradimo, kao i koliko novca nam treba za kupovinu. Stalno smo u kontaktu sa brojkama i različitim proračunima kako bismo isplanirali i organizovali svakodnevni život.
      Mnogi roditelji su konkretno pomogli deci oko matematike upravo tako što su naglas obavljali ovakva računanja, čime su ih aktivno uključili u matematičke operacije, način razmišljanja, podstakli ih da i sami nešto izračunaju, isplaniraju dnevni budžet i slično. To se deci dopada, osećaju da su deo nečeg važnog, da im je poveren veliki zadatak, i onda su motivisana da nauče, zapamte, prilagode se.
       Ako matematiku predstavite kao nešto konkretno, a opet jednostavno i zanimljivo, možete da postignete mnogo. Time mališani ujedno i usvajaju osnovne pojmove iz Domanovih metoda, a da toga nisu ni svesni. Na taj način, matematika nije ograničena samo na objašnjavanje aritmetike preko kartica nekoliko puta u toku dana, već prelazi na sferu jezika, govora, postaje nešto živo, od vitalnog značaja za različite aktivnosti. Kada redovno primenjujete takav pristup, Vaše dete će lakše moći da prihvati ono o čemu mu se govori i da usvoji znanje. Tačke, koje Doman koristi kao metod učenja, su osnovni pojmovi, ili reči, tog svojevrsnog jezika matematike. Što se ove reči više izgovaraju, one postaju smislenije i korisnije.
      Evo nekoliko zanimljivih saveta koje možete da iskoristite dok detetu pokazujete matematiku:
 images
1. Zapisivanje reči i izraza kojima objašnjavate matematiku detetu je izuzetno korisna stvar.
      Lakše je zadržati konstantan nivo u učenju svog mališana novim stvarima kada već imate zapisanu informaciju, pa može precizno, lako i više puta da se ponovi. Na primer, dnevni raspored u kome se navode vreme i aktivnosti tog dana, evidencije o vremenu i razdaljini (npr. pretrčanih kilometara), recepti, podaci o kućnom budžetu i detaljna vremenska prognoza, pružiće vašem detetu odgovarajuće matematičko okruženje za usvajanje ove nauke od malih nogu. Naravno, bilo bi dobro da su takve informacije ispisane krupnim slovima i okačene kao podsetnici na različitim mestima u kući.
2. Ako želite da podelite brojna praktična znanja iz matematike sa svojim mališanima, to možete najbolje da uradite tako što ćete da ih učite jednu po jednu oblast.
      Da uzmemo razdaljinu, na primer. Možete da počnete tako što ćete izmeriti hodnike, ulaze, prozore i sobe u svom stanu ili kući, a onda da često razgovarate o tome sa svojim mališanima, navodeći precizno određene dimenzije. Umesto “Hajde malo da puzimo”, probajte sa “Hajde da puzimo 30 metara – to je dva puta oko dnevne sobe”. Merne jedinice za razdaljinu variraju, od jednog milimetra (glava čiode) do hiljade metara i svih ostalih jedninica između. Ima tu mnogo matematike koja može da se nauči, uživajte zajedno u tome.
      Ukoliko vam ponestane ideja kako da koristite jezik matematike, imajte u vidu da Vam na raspolaganju stoji mnogo lako dostupnih izvora inspiracije:
3. Dnevne novine.
      Otvorite ih na bilo kojoj strani i usredsredite se na brojeve iz reklama, vremensku prognozu, statistiku na sportskim stranama, vrednost akcija i obveznica, ili cenu zlata i srebra na ekonomskoj rubrici. U zavisnosti od toga kakva su interesovanja vašeg deteta, svaka od ovih stvari može da vas zaokupira, a dok se družite i zabavljate, vi  učite matematiku.
4. Telefonski imenik može da bude koristan izvor, jer se u prvom delu nalazi lista domaćih i međunarodnih vremenskih zona.
      Koristeći jednostavne smernice, kao što su Centralno-evropsko vreme i slično, Vaše dete može lako da nauči da izračuna da kada je podne (vreme za ručak) u Beogradu, u Londonu je sat vremena manje, 11 časova.
5. Koristite kartu sveta na kojoj su označene vremenske zone jer tako možete da naučite mališana da kada je u Filadelfiji, u SAD, osam sati uveče (vreme za odlazak na spavanje), u Tokiju u Japanu je deset sati narednog jutra, kada su deca već u školi.
6. Rečnici i enciklopedije pružaju obilje interesantnih matematičkih činjenica sa kojima možete da se zabavite, ali i da naučite brojne stvari.
      Na primer, gepard trči 96 kilometara na sat, slon može da pređe 48 kilometara na sat, što je upola manje od brzine kojom se kreće gepard. Slikar Rembrant je rođen 1606. godine i živeo je 63 godine; Pikaso je rođen 212 godina kasnije. Srce otkucava 70 puta u minuti, 100,000 puta u toku dana. Kip slobode je visok 46,5 m, Ajfelova kula u Parizu je visoka 300 m. Od informacija ovog tipa može svaki dan da se sastavi nova interesantna priča ili matematički problem.
      Možete detetu da postavite sledeće pitanje: ukoliko želimo da se popenjemo na Mont Everest za pet dana, koliko metara moramo da pređemo svakog dana da bismo stigli do vrha?
7. Jezik matematike je širok i beskrajan kao svemir.
      Obim planete Zemlje je 40,066 kilometara… Razdaljina između Zemlje i Meseca je 220,000 milja ili 354,055.68 km… Planeti Pluton je potrebno 248 godina da obiđe oko Sunca… Svetlost putuje brzinom od 300,000 kilometara u sekundi…

      Matematika je fascinantno putovanje, na koje svaki roditelj može da se uputi sa svojim detetom. Uz jezik matematike, destinacije su neograničene.